Bolesti kičme

Neurohirurg najčešće obavlja minimalno invazivne mikrohiruške operacije kičme poput operacija tumora kičme i kičmene moždine, operacije diskus hernije (mikrodiscektomije), operacija stenoze (dekompresije) spinalnog kanala, stabilizacije pršljenova i operacija degenerativnih promjena. Ovi zahvati smanjuju pritisak na nervne strukture i ublažavaju bol. Odabir operacije zavisi od uzroka tegoba, lokalizacije simptoma te CT i MRI nalaza. Minimalno invazivne tehnike omogućuju brži oporavak, manji rez, kraći boravak u bolnici i brži povratak svakodnevnim aktivnostima.

Stabilizacija kičme se radi kada postoji velika nestabilnost pršljenova uzrokovana degenerativnim promjenama, traumama, tumorima ili teškim deformitetima. Neurohirurg postavlja titanijumske šarafe, šipke i ponekad koštane graftove kako bi se vratila stabilnost kičme. Ovaj zahvat je često kombinovan s dekompresijom nervnih struktura kako bi se uklonio bol i spriječila daljnja oštećenja. Nakon operacije slijedi rehabilitacija uz nadzor fizioterapeuta.
Operacija se preporučuje kada konzervativna terapija (lijekovi, fizikalna terapija, injekcije) ne daje rezultate nakon 6–12 sedmica ili kada pacijent ima progresivnu slabost mišića, gubitak osjeta, jake bolove ili probleme s kontrolom mokrenja. MRI je ključan za potvrdu dijagnoze, a neurohirurg procjenjuje veličinu hernije, njenu lokalizaciju i efekat na nerv.

Da. Cervikalna discektomija je uobičajena neurohirurška procedura. Radi se kod pacijenata s bolovima u vratu, rukama, trnjenjem i slabosti ruku. Operacija obično uključuje uklanjanje problematičnog diska i eventualnu stabilizaciju pršljenova. Prednosti su smanjenje bola, vraćanje funkcije ruku i sprečavanje neuroloških komplikacija.

Da. Išijas koji traje duže od 6–8 sedmica obično je znak kompresije nerva. Neurohirurg može preporučiti MRI, injekcije blokada (Selective Nerve Root Block Injection – SNRB) ili minimalno invazivni zahvat kako bi se smanjio pritisak na nerv. Pravovremeno liječenje sprečava trajna oštećenja.

Sindrom karpalnog tunela nastaje zbog pritiska na medijalni nerv u ručnom zglobu. Neurohirurg može obaviti jednostavnu dekompresiju nerva, koja uklanja bol, trnjenje i slabost u šaci. Operacija je kratka, izvodi se pod lokalnom ili kratkotrajnom općom anestezijom i daje odlične rezultate.

Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma (bol u nogama, trnjenje, slabost) i MRI nalaza, koji precizno prikazuje širinu kičmenog kanala, stanje diska i nervnih korijenova. Neurohirurg zatim procjenjuje da li je potrebna dekompresija ili nefarmakološka terapija.

Da, ali samo kada je uzrok neurohirurški — poput kompresije nerva, hernije diska, stenoze ili nestabilnosti pršljenova. Ako je bol mišićne prirode, liječenje preuzima fizijatar. Neurohirurg interveniše kada je bol posljedica anatomske kompresije.

Ne. Većina prolapsa se povuče uz lijekove, odmor i terapiju. Operacija je potrebna kod dugotrajne boli, izražene slabosti ili kada postoji opasnost od trajnog oštećenja nerva.

Radi se kroz mali rez (1–2 cm) koristeći mikroskop ili endoskop, uz minimalno oštećenje mišićnog tkiva. Prednosti su manji rizik infekcije, brži oporavak, manje boli i kraći boravak u bolnici.

Da. Degenerativne bolesti poput spondiloze, artroze fasetnih zglobova, suženja foramena i klizanja pršljenova su među najčešćim razlogima za neurohirurške konsultacije. Terapija može biti konzervativna ili operativna, ovisno o stanju.

Kompresija cervikalnih nervnih korjenova može uzrokovati bol u vratu, ramenima i rukama. Neurohirurg procjenjuje MRI i po potrebi radi cervikalnu discektomiju ili foraminotomiju.

Većina pacijenata se vraća laganim aktivnostima za 2–3 sedmice, dok potpuni oporavak i povratak sportu može potrajati 6–10 sedmica. Uz fizikalnu terapiju rezultati su još brži.

Protruzija je početno ispupčenje diska, dok ekstruzija znači da je unutrašnji materijal izašao izvan diskalnog prostora. Ekstruzija češće zahtijeva operaciju.

Radikulopatija je iritacija nervnog korijena, obično zbog hernije diska. Liječenje se kreće od fizikalne terapije i lijekova do mikrodiscektomije.

Da. Posebna pažnja se posvećuje brzom oporavku i očuvanju fizičkih performansi. Minimalno invazivne tehnike su preporučene.

Da, neurohirurg može ukloniti ciste koje pritišću nervne strukture. Operacija često daje brzo olakšanje.

Da. U tom slučaju radi se o hitnom stanju — cauda equina sindromu — i neurohirurg mora operisati odmah.

Da, naročito ako je uzrok cervikalna hernija, degenerativne promjene ili kompresija živca.

Dekomprimira se kada su živci stalno pritisnuti, što uzrokuje bol, slabost, utrnulost i poteškoće pri hodanju.